Vuna je vrijedna i zanemarena sirovina. Na otoku Cresu godišnje se ošiša  i baci oko 10 tona vune te tako postaje ekološki problem. Stoga je cilj projekta „Umrežena vuna“ edukacija o problematici bacanja vune i ukazivanje na način obrade tehnikom filcanja kroz kreativne radionice na temu recikliranja starih ribarskih mreža. Na radionicama će se djeca, mladi i ostali zainteresirani, upoznati sa problematikom bacanja vune, tehnikom filcanja, te potom stvarati vlastiti kreativni svijet na temu mora i ribara. Stare mreže postaju otpad. Recikliranjem vune i mreža nastat će čitav niz zanimljivih radova.

Izravni korisnici ovog projekta su djeca i mladi koje Grupa Ruta kroz kreativne radionice educira o: problematici bacanja vune, njenoj vrijednosti, o tehnici obrade vune filcanjem, recikliranju starih mreža te upoznaje i sa tradicijskom pričom o ovčarstvu i ribarstvu.

S ciljem širenja svijesti o važnosti održivog razvoja Ina ekološkim programom “Zeleni pojas” poziva na suradnju nevladine udruge i edukativne ustanove kako bi zajedničkim snagama pridonijeli očuvanju okoliša u lokalnim zajednicama. Kroz taj program Ina sufinancira ekološke projekte poput pošumljavanja, uređenja zelenih površina, čišćenje podmorja, priobalja, jezera i rijeka, edukacije o ekologiji te druge slične aktivnosti iz područja zaštite okoliša, prirode i klime.

Kruna je to uspješnog rada članova i volontera koji već deset godina, na otoku i izvan njega, provode projekt o legendarnom creskom patuljku Macmaliću koji nosi i oznaku kvalitete Hrvatski otočni proizvod. Ciljevi projekta su kroz radionice filcanja skrenuti pozornost na vunu koja je otočno bogatstvo, a zbog nemara ljudi postaje ekološki problem, te razvijati ekološku svijest, poticati kreativnost djece i mladih te odgajati misao o održivom razvoju.

Održano je 60 radionica s djecom od 1. do 4. razreda O. Š. Frane Petrić u Cresu, djecom iz Doma za odgoj djece Cres, mladima i odgajateljima u Učeničkom domu Podmurvice iz Rijeke, djecom iz O.Š. Centar u Rijeci te korisnicima s posebnim potrebama Udruge Ozana u Zagrebu. Projekt je nadmašio očekivanja jer je sudjelovalo sveukupno 140-ero djece. Oni su sudjelovali u radionicama filcanja i šivanja lutkice Macmalića, filcanju vunene slike na temu Macmalića spojene u velike tapiserije te filcanju Macmalić kape i cvijeće i filcane slike od čega su napravljeni jastuci. U partnerstvu s Centrom za održivi razvoj Gerbin, Udruga Ruta uspješno provodi projekt i kroz Muzej ovčarstva u Lubenicama. Djeca iz O. Š. Frane Petrić iz Cresa posjetila su muzej gdje su se upoznali s tradicijskom pričom što je većini njih bio prvi posjet Lubenicama, pa se udruga nada da će to postati obvezni školski izlet upoznavanja s tradicijom otoka Cresa.

Udruga Ruta posebno je ponosna što su u projekt uključena čak 24 volontera. Volonterstvo je temelj rada udruge te svaki novi projekt koristi i za obuku novih volontera. Oni se kroz radionice obučavaju za komunikaciju s djecom, a volonteri pedagoške struke obučavaju se tehnikama filcanja, načinima vođenja radionica posvećenih vuni i njenoj reciklaži. Na taj način razvija se timski rad, odgovornost u zajednici i osobna vrijednosti u zajedničkom djelovanju. Volonteri su odradili i zahtjevan posao prikupljanja i sortiranja vune, te bojanje.

Cilj ovog projekta je i jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva tj. kapaciteta udruge. Stoga je financirana edukacija člana udruge, Emira Asanija, koji je položio edukaciju za voditelja projekta i projektnog menadžera za EU fondove, te je zaposlena i voditeljica projekta Vesna Jakić.

Deseta godišnjica projekta, koji osim socijalne i edukativne funkcije, ima i važnu etnološku i turističko – promotivnu komponentu, obilježit će se izlaskom iz tiska nove slikovnice ”Majstor Macmalić”. Edukativna i didaktička slikovnica posebna je po tome što sadrži paketić izradi sam u kojem se nalazi vuneni materijal za izradu lutkice Macmalića, filcanog cvijeta i kuglice, te po prvi puta na jednom mjestu sažima kazivanja domaćih ljudi s legendama o Macmaliću. Slikovnica se sastoji od tri cjeline: rezimea dosadašnjeg rada na projektu s pričama i legendama o Macmaliću izvornih kazivača, radnog dijela s fotografijama i uputama za filcanje i šivanje, te ilustrirane priče o Macmaliću. Slikovnica će biti objavljena na hrvatsko – engleskom, hrvatsko – talijanskom i hrvatsko – njemačkom. Autorica slikovnice je Mirjana Mauhar, a nježne, razigrane i duhovite ilustracije djelo su slikarice Ivane Tomić iz Zaprešića. Grafički dizajn potpisuje dizajnerski studio Babushke u suradnji s platformom Organizam iz Zagreba dok su autori fotografija u slikovnici Sana Vitas iz Luna - studija za istraživanje i promociju kulture putovanja, Petar Kürschner ,Oscar Piljek i Ivan Jurić.

U nastavku projekta slijedi sakupljanje, sortiranje, prerada i bojanje vune, zatim radionice izrade jastuka s temom Macmalića te krajem godine izložba nastalih radova u projektu u O.Š. Frane Petrića u Cresu.

Iz kataloga izložbe:

Krenimo obrnutim redoslijedom: festival je priredba posvećena važnom događaju, umjetnička smotra, svečanost, svetkovina. Pa što se onda “svetkuje” Festivalom vune?
U mitu o Argonautima (po čijem je junaku, Apsirtu, cresko-lošinjsko otočje dobilo svoje antičko ime – Apsyrtides), Jazon sa svojim prijateljima krade runo zlatnog ovna, no simbolička moć vune nije se izgubila do danas. Iako su, preoblikovanjem prastarih vjerovanja u prihvatljivije izraze, pojedini fenomeni izgubili svoje prvotno značenje, njihova sugestivna moć i dalje je jaka: zvončari su još uvijek zaogrnuti ovčjim runom, a na sjevernom dijelu otoka Cresa se do prije nekoliko desetljeća održala tradicija gargura koji su im po pojavi (ovčje runo) i ponašanju (stvaranje buke) vrlo slični te vjerojatno vuku isto porijeklo.
No, vuna je oduvijek imala i sasvim praktičnu uporabu, kao materijal za izradu odjeće, ili za punjenje madraca i jastuka… U vrijeme dok je čovjek koristio materijale iz svojeg prirodnog okruženja, vuna je bila svakodnevna: nije bila luksuz, niti ekstravagancija, nego neminovnost. Takvi su bili i vuneni predmeti: jednostavni i praktični, a kao takvi danas mnogima, nažalost, bezlični. Iako je korisnost vune višestruka pa se u današnje vrijeme koristi i kao izolacijski materijal pri gradnji, trebao joj je dodatni poticaj da bi ponovno stekla popularnost i ušla u širu uporabu. Promjenom životne filozofije koja se zalaže za povratak prirodi i odmak od užurbane civilizacije ona ponovno postaje popularna, no još uvijek je nešto nedostajalo da pridobije mase: redizajn u moderan i privlačan proizvod.
Šareni kaput, papuče raznoraznih oblika… koristan odjevni predmet ili tek suvenir – vuna se danas pojavljuje u mnogim oblicima i uzorcima, inspiraciju jednako pronalazi u tradiciji i popularnoj kulturi, a često je i avangardna. Osobe koje danas rade s njom nisu tek ponavljači dobro uhodanih postupaka u proizvodnji nego su dizajneri, vizionari. Upravo su ti pojedinci, zajedno s vunom, zvijezde „Festivala vune“ koji je održan u lipnju 2014. g. u organizaciji Rute – grupe za kvalitetniji život na otoku Cresu i Centra za održivi razvoj “Gerbin”. Projekt je pokrenut s ciljem poticanja ekološkog, edukativnog i umjetničkog promišljanja vune, koja se više ne promatra kao otpad ili nužnost nego kao životni izbor. Ovoj svečanosti, festivalu, su prisustvovali pojedinci, udruge i obrti iz raznih krajeva Hrvatske koji inspiraciju pronalaze u vuni, a kreativnost postižu raznovrsnim tehnikama oblikovanja i izradom široke palete proizvoda. Bez obzira primjenjuju li tradicionalne postupke ili suvremene metode, vuna postaje stvarna i simbolička poveznica svih sudionika ove manifestacije čiji su ravnopravni subjekti i posjetitelji kojima je pružen autentičan doživljaj.

Uz fotografije velikih formata svjetski priznatog fotografa Petra Kürschnera Jr., promotorice pripovjednog turizma i fotografkinje Sane Vitas te mladog creskog fotografa Oskara Piljeka, izložene u prirodnom otočkom ambijentu, može se vidjeti kako je nestašni Macmalić inspirirao kreativce.
S Macmalić kapicom svijet je puno veseliji – autori izložbe: fotograf Oskar Piljek, voditeljica projekta i dizajnerica Vesna Jakić, fotografkinja i autorica pripovijetki Sana Vitas, fotograf Petar Kurschner Jr.

Na izložbi je predstavljena zbirka pripovijedaka i fotografija „Mistična bića Tramuntane“ autorice Sane Vitas. Mistično dizajnirana zbirka ‘za one koji vide nevidljivo’ prenosi poruke 15 mističnih bića fotografiranih u njihovom staništu.
Zbirka pripovijedaka i fotografija ‘Mistična bića Tramuntane’ autorice Sane Vitas u filcanom džepu za Macmalićke tajne
Glazbena pedagoginja i muzikoterapeutkinja Marija Matišić predstavila je svoje keramičke svjetiljke s motivima macmalićkih kapica uz glazbenu podlogu tramuntanskih šumskih zvukova i orlečkog taneca.

Gosti su uživali i u projekciji dokumentarnog filma „Küstenparadies Kroatien-Kvarner Bucht“ o kvarnerskim otocima i Udruzi Ruta koji je njemačka tv kuća ARTE lani snimala na Cresu. Prezentirane su i drvene skulpure Macmalića s međunarodne kiparske kolonije postavljene u selu Filozići. A Macmalić se mogao upoznati i uživo u kostimu creske karnevalske udruge Vežgani.

Drugo jutro u prostorijama udruge Ruta održane su i besplatne radionice filcanja slike, lutke zijevalice i futrole za naočale, koje su razveselile i djecu i njihove roditelje. Uz male tajne filcanja kojima su ih podučile iskusne filcerice, sudionici su svoje radove ponijeli kućama s uspomenom na zanimljivo i ugodno druženje.